Gwo non nan achitekti ak youn nan pwojè yo: pwojè ki pi byen reprezante yo a oswa pwojè ki fè yo pi koni. Rezilta a se yon konpilasyon esansyèl sou pi bon achitekti 20yèm ak 21yèm syèk yo, kote, tankou gani , yon moun ta ka ajoute non tankou Philip Johnson, Louis Kahn, Frank Gehry, Renzo Piano, Richard Rogers, Jean Nouvel, Shigeru Ban, Amanda Levete, oswa Carme Pigem, pou nou site sèlman kèk.

German Pavilion (1929), pa Mies van der Rohe ak Lilly Reich. Foto: Pepo Segura.
Mies van der Rohe | Pavilion Alman, Barcelona
Paviyon Alman an, ki te fèt pa Mies van der Rohe (ak Lilly Reich) pou Ekspozisyon Entènasyonal Barcelone an 1929, se yon travay enpòtan nan listwa achitekti . Yon ideyal modènite, se yon pwojè senp e pratik an asye, beton, wòch ak mab, kote koneksyon ant enteryè ak eksteryè ansanm ak tretman espas ak limyè se aspè fondamantal. Mies te desine mèb paviyon an espesyalman pou pwojè a ; chèz Barcelona a se yon egzanp remakab

Villa Savoye, nan Poissy, yon pwojè pa Le Corbusier. Foto: Wikimedia Commons | Valè ou | CC BY-SA 3.0.
Le Corbusier Villa Savoye, Poissy
Vila Savoye a nan Poissy, an Frans, se youn nan travay ki pi remakab Le Corbusier yo. Li te fini an 1931, se biznisman Pierre Savoye ki te kòmande l, li te vle yon kay nan peyi a kote li menm ak fanmi li te ka chape anba routin chak jou a. Itilizasyon beton ame a, epi sitou, konsèp plan ouvè a, se fondamantal pou konprann pwojè sa a, ki se yon sit Patrimwàn Mondyal UNESCO depi 2016 .

Rezidans Kaufmann nan Pennsilvani, ke yo konnen pi byen sou non Fallingwater (1939), pa Frank Lloyd Wright. Daderot, CC0 | Foto: Wikimedia Commons.
Fallingwater se yon klasik achitekti: yon pwojè briyan, ki te fèt an 1935 pa achitèk ameriken an pou fanmi Kaufmann, ki melanje san pwoblèm ak peyizaj natirèl la sou yon kaskad dlo ki domine Bear Run. Bwa, wòch, vè ak beton defini yon pwojè kote Lloyd Wright te konsidere chak detay, menm son dlo anndan an. Jodi a, ou ka vizite l epi li konsève egzakteman jan l te ye a, ki gen ladan travay atistik orijinal la ak mèb Wright te desine li menm.

SESC Pompeia sant kiltirèl nan Sao Paulo. Foto: CC A-SA 4.0.
Lina Bo Bardi | SESC Pompeia, Sao Paulo
Lina Bo Bardi (1914-1992), ki te fèt nan lavil Wòm epi ki te emigre nan Brezil lè l te vin granmoun, se achitèk ki pi enpòtan nan 20yèm syèk la nan Brezil. Respe pou eritaj ak prezèvasyon (pa konvèsyon) se karakteristik ki defini achitekti Bo Bardi a. Li te demontre sa nan Museu de Arte Moderno da Bahia (MAMB), youn nan premye pwojè li yo nan Brezil. Li te egzanplifye tou sa yo ka konsidere kòm travay ki pi anblèmatik li: sant kiltirèl SESC Pompeia, ki te bati an 1982 nan São Paulo. Ansyen faktori sa a, ki te prevwa pou demolisyon, te reamenaje pa Bo Bardi, ki te louvri gwo espas enteryè pou plezi kominote lokal la, ki itilize li pou aktivite sosyal ak espòtif, epi ki te konstwi de nouvo gwo kay won an beton ki konekte pa pasaj pyeton.

Estasyon Ponpye Vitra (1994), pa Zaha Hadid. Foto: Calips – CC BY-SA 3.0
Zaha Hadid | Estasyon Ponpye Vitra, Weil am Rhein
Prèske 25 ane te pase ant kreyasyon Pri Pritzker la ak premye moun ki te resevwa li a: Zaha Hadid. Depi lè sa a, senk lòt fanm te resevwa li. Hadid, ki soti nan eritaj anglo-irakiyen, se san dout achitèk ki pi popilè e ki pi konpetan nan medya sou lis sa a. Fran, kontwovèsyal, e inovatè, fanm kèk moun te rele "rèn koub yo" oswa "Lady Gaga achitekti a" te depase achitèk zetwal pou l vin yon pyonye. Estidyo li a, ki dirije kounye a pa Patrik Schumacher (ansyen patnè li), anplwaye anviwon senkant moun. Nan gwo eritaj li a, nou mete aksan sou premye pwojè li te fini a: estasyon ponpye nan Vitra Campus (1994) nan Weil am Rhein, Almay, kòmande pa Rolf Fehlbaum, remakab pou ang li yo ak fòm jeyometrik evokatif li yo.

30 St Mary Ax, Lonn, yon pwojè pa Norman Foster. Foto: Jim Linwood soti Lonn, CC BY 2.0 | Wikimedia Commons.
Norman Foster / 30 St Mary Axe, Lond
Katye jeneral konpayi asirans Swiss Re a , ke yo konnen sou non Gherkin nan, se youn nan moniman ikonik nan orizon Lond . Norman Foster te desine yon bilding ekolojik 40 etaj ki te louvri an 2004, pou ki li te resevwa Pri Stirling nan menm ane a. Gherkin nan, ki itilize mwatye enèji yon bilding menm gwosè, se youn nan pi bon egzanp sa yo rele achitekti gwo teknoloji.

Kursaal kongrè sant ak oditoryòm (2001), pa Rafael Moneo. Foto: Kursaal Elkargunea Centre.
Rafael Moneo / Kursaal Auditorium, San Sebastián
Ekstansyon Mize Prado a; lopital matènite O'Donnell la; Katedral Notre-Dame des Anges yo; Mize Nasyonal Atizay Women nan Mérida…: apre nou fin revize pwojè remakab Rafael Moneo yo, nou chwazi Kursaal la: yon ikòn San Sebastián ki gen yon jeyometri enspire pa dig miray bò lanmè a epi avèk li li te genyen Pri Mies van der Rohe an 2001. De volim yo, ki sanble ak de gwo wòch, gen yon doub po an vè translisid epi gwo koulwa yo ouvri sou plaj la, kidonk enkòpore peyizaj la nan enteryè a.

Luigi Bocconi University nan Milan, yon pwojè pa Grafton Architects. Foto: CC A-SA 4.0.
Yvonne Farrell ak Shelley McNamara | Inivèsite Luigi Bocconi, Milan
Ganyan Pri Pritzker 2020, achitèk Ilandè Yvonne Farrell ak Shelley McNamara te fonde Grafton Architects an 1978. Kòm achitèk, yo te abòde tout tipoloji bilding, yo te desine kay ak bilding piblik. Pwojè ki pi remakab yo se Inivèsite Luigi Bocconi nan Milan (2008), ki te genyen prim 'Mondyal Building of the Year' nan premye edisyon World Architecture Festival la, ki te fèt nan Barcelone, e ki te premye pwojè yo deyò Ilann.

Nouvo Mize a nan Nouyòk soti nan Prince Street. Foto: CC A-SA 3.0.
Kazujo Sejima | Nouvo Mize, Nouyòk
Achitèk Japonè Kazuyo Sejima (68 an) se yon patnè, ansanm ak Ryue Nishizawa, nan kabinè achitekti SANAA a. Direktè Byenal Entènasyonal Achitekti Venice an 2010, travay li distenge pa fòm inovatè li yo ak eksplorasyon li sou fason nou gen rapò ak mond lan atravè bilding yo ak konesans ki soti nan eksperyans sa a. Gayan Pri Pritzker an 2010, pwojè ki pi remakab li nan long karyè li se New Museum nan New York (2007). Dedye sèlman a atizay kontanporen, estrikti bwat anpile li yo se alafwa elegant ak frapan.

eue Nationalgalerie Berlin©. Foto: Staatliche Museen zu Berlin / David von Becker.
David Chipperfield | Renovasyon nan Neue Nationalgalerie, Bèlen
Se pa ti difisil pou chwazi yon sèl pwojè pami plis pase 100 pwojè achitèk britanik la, ki te genyen Pri Pritzker an 2023,. Mize Jumex la (2013) nan Meksiko; Mize Kontemporè Turner (2011) nan Margate ak Mize Rivyè ak Rame (1997) nan Henley-on-Thames, toulede nan Wayòm Ini a, se pami pi renmen nou yo.
Pou enpòtans li, nou ta chwazi renovasyon Neue Nationalgalerie nan Bèlen (2021): yon ikòn achitekti Mies van der Rohe te desine nan ane 1960 yo ke Chipperfield te repare avèk yon lespri atizan pandan plizyè ane.
Sous: https://www.arquitecturaydiseno.es/




