Art Nouveau ka gen plizyè non diferan, men aparans li pa ka fè dout. Nou vwayaje atravè lemond pou nou dekouvri bilding modèn ou dwe vizite pou konprann nèt mouvman sa a nan atizay dekoratif ak achitekti ki te fleri an Ewòp nan fen 18yèm ak kòmansman 19yèm syèk la. Li te konnen kòm Jugendstil, Stile Liberty, Szecesszió , oubyen Modernismo nan Almay, Itali, Ongri, ak Espay, respektivman, avèk diferan entèpretasyon rejyonal sou estetik la.
Karakterize pa liy koube, asimetri, ak motif natirèl, souvan botanik, stil la te reprezante yon kraze eksperimantal ak enfliyans tradisyonèl gotik ak neoklasik deseni anvan yo atravè kontinan an. Ranpli ak romans, Modènism te mete aksan sou atizanal kòm yon repons a endistriyalizasyon rapidman avanse nan epòk la.
Achitèk tankou Hector Guimard, Antoni Gaudí, ak Otto Wagner te vin pi popilè pou desen dekadan yo, enspire pa bagay òganik, ki te prezante anpil koulè ak detay an fè ak vè. Enteryè bilding modèn yo te konnen pou yo te osi dekore ke fasad yo, souvan dekore avèk mèb mayifik ki fèt sou kòmand ak kouvèti miray ki pentire alamen.
ou ka jwenn egzanp mayifik achitekti Art Nouveau toupatou nan mond lan. Men 10 mèvèy achitekti:

Majolikahaus, Vyèn, Otrich
Achitèk Otto Wagner te yon figi kle nan reinvansyon Vyèn nan kòmansman 20yèm syèk la. Youn nan travay li pi renmen se bilding apatman Majolikahaus la, ki te fini an 1898 epi ki dekore avèk motif floral vibran. Fasad la konpoze antyèman ak mozayik seramik ke yo rekonèt kòm majolika.

Kay Minisipal, Prag, Repiblik Tchèk
Prag gen yon melanj divès de estil achitekti. Vil la plen ak anpil bilding women-gotik, ansanm ak estrikti baròk ki renome atravè lemond, tankou Palè Clam-Gallas la, yon sal konsè 18yèm syèk ki te akeyi atis tankou Mozart ak Beethoven. Men, nan mitan bilding ki pi ansyen sa yo, gen egzanp briyan Art Nouveau, tankou Kay Minisipal la, ke yo rele tou Obecní Dům, ki te louvri an 1912. Li te bati sou sit ansyen Palè Tribinal Wayal la (rezidans Wa Bohèm nan soti 1383 rive 1485) anvan yo te demoli li. Anba vout santral la gen yon mozayik atis Karel Špillar ki rele Omaj a Prag.

Sinagòg Agoudas Hakehilos, Pari, Frans
Hector Guimard te youn nan pi gwo eksponan Art Nouveau nan Pari, pi byen koni pou bèl antre li yo nan métro vil la. Sitiye nan katye Le Marais, Sinagòg Agoudas Hakehilos Guimard la (ke yo rele tou Sinagòg Rue Pavée) te bati an 1913 epi li prezante yon motif ekstèn ki enspire pa Dis Kòmandman yo.

Bilding Trezò Nasyonal la, Boudapès, Ongri
Ödön Lechner, achitèk bilding sansasyonèl sa a, yo konnen l kòm "Gaudí Ongwa a." Se pa yon bagay fasil pou kreye yon estrikti ki detache nan yon vil ak bèl mèvèy achitekti ki date depi 13yèm syèk la, men twati vèt vibran li yo ak detay lò klere li yo fè l tounen yon bijou modènism Boudapès. Okòmansman li te fèt kòm Bank Epay Postal Ongwa a, li te louvri pòt li an 1901. Desen fasad la gen ladan flè ki fè sonje brodri lokal la. Gen lòt travay pi popilè Lechner te fè nan kapital Ongwa a tankou bilding Enstiti Jeolojik la ak Mize Atizay Aplike a, tou de te bati nan kòmansman 20yèm syèk la.

Alberta lela, Riga, Letoni
Riga se yon vil ki renome pou kantite bilding modèn li yo ki etonan. Youn nan konsèpteur ki pi prolific li yo se te Ris Mikhail Osipovich Eisenstein, ki te desine plizyè nan estrikti sa yo, tankou anpil nan bilding apatman dekore ki sou Alberta Street yo.

Fenoglio-Lafleur House, Torino,Itali
achitekti Art Nouveau ke yo rekonèt kòm Stile Liberty, yon tèm ki sòti nan magazen Liberty & Co. ki renome nan Lond, ke fondatè li, Arthur Lasenby Liberty, te konnen pou vann moso dekoratif enpòte soti nan Lachin ak Japon. Sepandan, tèm nan se yon deskriptè egzak sou nati ekspresyon Art Nouveau , tankou Casa Fenoglio-Lafleur nan Turin. Avèk kat etaj wotè nan kwen Corso Francia ak Via Principi d'Acaja, kay istorik la te bati ant 1902 ak 1903 pa Pietro Fenoglio, okòmansman konsevwa kòm yon estidyo ak rezidans pou achitèk la ak fanmi li. Orneman floral yo ak detay fè fòje koubilineyè sou eksteryè li yo te fè Casa Fenoglio-Lafleur yon chèdèv Stile Liberty.

Bilding Sesesyon, Vyèn, Otrich
Achitèk Joseph Maria Olbrich te fè konsepsyon bilding lan. Yo te konstwi bilding lan kòm yon sal ekspozisyon pou atis ak konsèpteur mouvman Sesesyonis la. Estrikti a, ki te inogire an 1898, kouwone pa yon dòm an fè fòje dore ki byen diferan.

Bilding Lavirotte, Pari, Frans
7yèm awondisman Pari a gen kèk nan egzanp achitekti Art Nouveau ki pi popilè nan vil la , patikilyèman sou fasad Avenue Rapp, kote Bilding Lavirotte a kanpe. Yo te bati l ant 1899 ak 1901, li te pote non achitèk li a, Jules Lavirotte, e li te prezante detay botanik sinueuz ak mozayik seramik Alexandre Bigot sou deyò a. Bilding lan te genyen premye pri nan konkou fasad Pari an 1901. Ou ka wè referans a Adan ak Èv nan antre byen elabore estrikti sèt etaj la.

Bilding Old England, Briksèl, Bèljik
Batiman Old England la, ki te fèt pa achitèk Paul Saintenoy, te konstwi an 1899 epi li konsidere kòm youn nan Art Nouveau . Ansyen magazen an kounye a loje Mize Enstriman Mizik la. Eksteryè a dekore avèk plizyè panno ki montre fraz mizikal, ansanm ak touche Art Nouveau karakteristik tankou yon motif floral ak travay fè ki vire.

Casa Batlló, Barcelone, Espay
Gaudí te pote stil modèn li ki te gaye toupatou nan Barcelone epi li te kreye anpil nan moniman achitekti vil la. Casa Batlló, ki sitiye sou Passeig de Gràcia, se youn nan travay li ki pi popilè yo epi li fè alisyon ak lejann Sen Jòj ak dragon an. Eksteryè li kouvri ak moso seramik kase kolore, pandan ke twati a kouvri ak twil festonné.




