sou KòmansmanKonstriksyonRevele Itilizasyon Travay Ayisyen nan Konstriksyon Jenere Ekonomi...

Etid revele ke itilizasyon travayè Ayisyen nan konstriksyon jenere ekonomi jiska 60% nan sèten etap

SANTO DOMINGO -  Anboche travayè Ayisyen pèmèt ekonomize jiska 60% nan bidjè a nan etap tankou faz gri a, dapre rapò "Mache Travay la ak Travay Etranje nan Sektè Konstriksyon an nan Repiblik Dominikèn," prepare pa Enstiti Nasyonal Migrasyon Repiblik Dominikèn (INMRD).

Dapre rezilta rechèch Marina Ortiz ak Rita Mena te dirije a, youn nan pi gwo avantaj ki genyen nan anboche travayè Ayisyen se pri yo pi ba konpare ak Dominiken yo. "Yo pi bon mache epi yo pral fè nenpòt bagay," youn nan enjenyè yo te fè entèvyou nan zòn Bávaro-Punta Cana a te note, an referans a volonte ak fleksibilite travayè Ayisyen an.

“Yon Dominikèn ki konnen dwa li p ap janm travay pou ou...ap pote sak siman, ap travay anba solèy la, pou 1,000 peso pa jou. Ou dwe mete sa nan tèt ou, paske li konnen dwa li. Se poutèt sa konpayi konstriksyon an pral anboche travayè san papye, paske yo depanse mwens,” se sa yon lòt temwayaj yo te rasanble nan rapò a te revele.

 Dapre etid la, diferans salè sa a jistifye pa kalite travay ki fèt la, lè nou rekonèt ke travayè dominiken yo gen tandans bay pi bon rezilta, kidonk sa jistifye pi gwo salè yo. Malgre sa, souvan Dominiken yo refize travay ki pi mande anpil fòs fizik oswa ki peye mwens, sitou nan kondisyon difisil tankou sa yo jwenn nan premye etap konstriksyon an.

Yon lòt rezilta etid la se ke gen kèk enjenyè ki pretann yo pa fè diferans nan salè selon nasyonalite travayè a, men pito yo respekte bidjè pre-etabli. Nan ka sa yo, peman an baze sou to fiks pou chak travay, tankou mete blòk, kèlkeswa moun ki fè li.

Konsènan metòd peman yo, yo idantifye yon varyabilite siyifikatif. Moun k ap ede Ayisyen yo ka touche ant RD$750 ak RD$1,200 pa jou, alòske travayè ki pi espesyalize oswa ki gen plis eksperyans ka touche ant RD$1,400 ak RD$2,000 pa jou. Nan sèten ka, moun ki gen responsablite ki pi laj nan pwojè a, tankou sipèvizè oswa pèsonèl sekirite, ka resevwa jiska RD$3,000 pa jou, paske konpayi an anboche yo dirèkteman.

Rapò INMRD a bay yon apèsi detaye sou kondisyon travay Dominiken ak Ayisyen yo ap fè fas nan sektè konstriksyon an, li mete aksan non sèlman sou diferans salè yo, men tou sou dinamik anbochaj yo ak pèsepsyon ki pèsistan konsènan kalite ak disponiblite travayè etranje yo.

Li pa pi bon mache

Pandan patisipasyon li nan pwogram "La Ventana de El Inmobiliario", ansyen prezidan Kolèj Enjenyè, Achitèk ak Topograf Dominikèn (Codia), Teodoro Tejada, te nye ke travay Ayisyen pi bon mache pase anboche Dominikèn.

Li te fè kòmantè ke gen yon move konsepsyon sou travay Ayisyen an, piske —kontrèman ak sa anpil moun panse— “li pa pi bon mache.”.

Li te souliye ke, kounye a, anpil Ayisyen ap travay kòm bòs mason konstriksyon avèk yon gwo nivo eksperyans, rezilta devouman yo mete nan aprann metye a.

“Genyen bon atizan ki poze planche, ki enstale mozayik; elektrisyen ak plonbye. Ayisyen sa yo te konsakre tèt yo epi yo te aprann anpil bagay, se vre, epi yo se bon moun,” li te eksplike. 

Se pou ou premye moun ki konnen nouvèl ki pi eksklizif yo

imaj_tach
Paola Solis
Paola Solis
Etidyan dènye ane Kominikasyon Sosyal nan Inivèsite Katolik Santo Domingo, prezantatè ak mèt seremoni, espesyalize nan maketing dijital ak jesyonè kominote.
Atik ki gen rapò
Piblisite SIMA 2025 nan Banner Coral Golf Resort
Piblisite imaj_tach
Piblisiteimaj_tach